Europska komisija jučer je dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan oporavaka i otpornosti (NPOO) vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 % i stvoriti 21.000 novih radnih mjesta do 2026. godine.
Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije, jučer je osobno posjetila Hrvatsku te ocjenu NPOO osobno uručila premijeru Andreju Plenkoviću.
Komisija je uputila hrvatski NPOO na usvajanje Vijeću, koje bi to trebalo učiniti u roku od četiri tjedna. S obzirom na to da je u kolovozu ljetna stanka, postoji mogućnost da hrvatski plan bude odobren do kraja ovoga mjeseca. Nakon što Vijeće usvoji plan, Hrvatska, poput drugih članica, treba s Komisijom potpisati ugovor o financiranju što se može dovršiti u nekoliko dana. Po potpisivanju ugovora Komisija će isplatiti predujam od 13 % ukupne alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.
Važno je napomenuti kako svi nacionalni planovi moraju predvidjeti određen postotak dodijeljenih sredstava za klimatske ciljeve i digitalnu transformaciju. U hrvatskom planu za klimatske ciljeve predviđeno je 40,3 % i 20,4 % za digitalnu transformaciju.
Hrvatska iz NPOO-a ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova.
NAJVEĆA KOMPONENTA JE GOSPODARSTVO
Daleko najveća komponenta je gospodarstvo za što je namijenjeno oko 3,4 milijarde eura. Ta će se sredstva koristiti za jačanje gospodarskog razvoja poticanjem privatnih ulaganja i kroz pomoć u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Druga najveća komponenta je obrazovanje, znanost i istraživanje na koju otpada oko milijardu eura. Zdravstvo će dobiti 340 milijuna, tržište rada 280 milijuna eura. Za horizontalnu inicijativu obnove zgrada nakon potresa i povećanje njihove energetske učinkovitosti predviđeno je 789 milijuna eura.
Planom su predviđene i velike investicije koje pridonose zelenoj tranziciji (ulaganje u OIE), izgradnju ili renoviranje 225 tisuća četvornih metara privatnih zgrada i 593 tisuća metara četvornih javnih zgrada, digitalizaciju javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, prometa, pristup širokopojasnoj infrastrukturi (najmanje 80 posto hrvatskog teritorija imat će pristup mreži 5G), smanjenje administrativnog tereta i parafiskalnih nameta i sl.
U području obrazovanja predviđeni su vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije kako bi se povećala dostupnost predškolskom odgoja, u školske zgrade kako bi škole mogle raditi u jednoj smjeni, predviđeno je inovativnije financiranje istraživanja. Plan bi trebao pridonijeti jačanju teritorijalne kohezije povećanjem dostupnosti i povezanosti slabije naseljenih područja izgradnjom infrastrukture u prometu, električnoj i vodoopskrbnoj mreži, zatim poboljšanja u zdravstvenom sustavu u smislu veće teritorijalne pokrivenosti primarne zdravstvene zaštite, veće dostupnosti lijekova i opreme.
DIO ZA MSP-ove
Dio koji će izravno ići malim i srednjim poduzećima prema hrvatskom nacionalnom planu iznosi nešto ispod 10 % ukupnih sredstava, a slično je i u svim drugim nacionalnim planovima država članica, dodaju u EK, a europski dužnosnik ističe: “Ne treba zaboraviti da osim ovih 6,3 milijarde eura, Hrvatska ima na raspolaganju više od 9 milijardi eura iz strukturnih fondova u ovom sedmogodišnjem razdoblju i za povlačenje i upravljanje tim sredstvima potrebni su golemi napori”.
U svakom slučaju, otvaranje konkretnih natječaja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti inicijalno možemo očekivati u zadnjem kvartalu.
Izvori: HRT VIJESTI, VLADA REPUBLIKE HRVATSKE